Šta je psiho-socijalna pomoć i podrška

Šta je psiho-socijalna pomoć i podrška i ko može da vam pruži psihološku pomoć i podršku?
Psiho-socijalna pomoć (naziva se još i psihološka pomoć i podrška, psiho-socijalna intervencija, intervencija u stanjima krize) u najširem smislu reči obuhvata sve one postupke koji imaju za cilj da ublaže bol i patnju i da omoguće uspostavljanje  emotivne ravnoteže.
Socijalne intervencije koje se odnose na informisanje o pravima i ostvarivanje različitih prava iz oblasti socijalne zaštite može da vam pruži socijalni radnik.
Šta je vanredno stanje?
Vanredno stanje regulisano je Ustavom kao posebna okolnost u kojoj ”javna opasnost ugrožava opstanak države i građana”. Zakon o odbrani bliže uređuje šta znači ova opasnost, pa navodi:
Vanredno stanje je stanje javne opasnosti u kojem je ugrožen opstanak države ili građana, a posledica je vojnih ili nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti. Pri ovome treba imati u vidu da se nevojni izazovi, rizici i pretnje bezbednosti ispoljavaju u obliku: terorizma, organizovanog kriminala, korupcije, elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća i opasnost. Jedan drugi zakon, izričito propisuje da se pandemija smatra elementarnom nepogodom.

Dragi sugrađani

   Nalazimo se u jednom stanju koje je specifično, zahteva poseban oblik i vrste ponašanja koje treba slediti i poštovati kako bi se što je ranije moguće izašlo iz istog. Pravi presedan predstavlja činjenica da je ovakvo stanje svuda u svetu, u manjoj ili većoj meri. To može kod pojedinca izazvati različite vrste reakcija. Važno je u ovim trenucima usredsrediti se na podatak da se u našoj zemlji i regionu čini sve da takvo stanje prestane. Ono na šta pojedinac takođe treba da usmeri svoju pažnju jeste da se vlada i pridržava svih preporuka koje nam svakodnevno saopštavaju stručnjaci iz različitih oblasti.
Dakle, pre svega treba istaći da, budući da se menja način rada zbog novonastale  pandemijske situacije u Republici Srbiji, treba poštovati preporuke Ministarstva zdravlja Republike Srbije kako bi se što nesmetanije sprovodile mere Vlade Republike Srbije.
Sve informacije u vezi sa savetodavnim radom socijalnog radnika Doma zdravlja Petrovac na Mlavi mogu se dobiti na broj telefona: 064/ 64- 66- 424
Žrtve koje budu prijavljivale nasilje, učiniće to kao i do sada. Rad službi koje se bore kako bi suzbile ovakve događaje rade i u ovom trenutku.Sigurne kuće otvorene su i pod ovakvim okolnostima, jedina razlika je što se vrši zdravstvena kontrola pre ulaska, poštujući sva ograničenja u ovom trenutku izazvana Coronavirusom.
 Broj telefona koji je dostupan 24h časa sedam dana u nedelji je 062/ 30- 45- 60 i to je broj na koji se žrtve nasilja mogu javiti, na nivou Republike.
Specifične su okolnosti u kojima živimo trenutno, ali ono što uvek moramo imati u vidu jeste činjenica da će sve ovo prestati.Nemojte se pretrpavati sadržajima i pratiti informacije iz minuta u minut, koje se tiču Coronavirusa. To može da deluje previše zastrašujuće i parališuće za pojedinca. Umerena doza straha je nešto što nas održava, kao ljudski rod, ali preteran strah dovodi u krajnost i nemogućnost da se izborimo kao ni da obradimo informacije koje dobijamo. Odstustvo straha je takođe jedan vid stanja koji može biti problematičan, jer nas onda dovodi do neodgovornog ponašanja. U ovim danima koji slede, najbolje bi bilo pratiti vesti koje se tiču novonastale situacije u onoj meri dok god nas to ne sprečava da nesmetano mentalno i fizički funkcionišemo i budemo svrsishodni.
 Do tada, molimo Vas da shvatite da je veoma važno da ostanete kod kuće, jer na taj način sprečavamo širenje virusa i čuvamo zdravlje i živote ostalih građana kao i sopstveno.
Biti odgovoran u ovom trenutku znači upravo to, misleći  na druge štitimo i sebe.

 

 

Diplomirani socijalni radnik Nikoleta Ristić Živanović

Grupno zdravstveno-vaspitni rad

U okviru grupno zdravstveno-vaspitnog rada savetovališta za mlade Doma zdravlja Petrovac, u periodu od 24.02.2020.godine do 28.02.2020.godine,učenici drugog razreda srednje škole „Mladost“ prisustvuju predavanjima.
 
Predavači su: Dr Lidija Savić
 Dr Vesna Stojanov, ginekolog
Patronažna sestra Anka Aksentijević
Diplomirani socijalni radnik Nikoleta Ristić Živanović
Medijator predavanja: Mirjana Softić glavna sestra dečijeg dispanzera
 
Teme predavanja su: 
Bolesti zavisnosti- pušenje,narkomanija,alkoholizam
Prevencija polno prenosivih bolesti
Značaj fizičke aktivnosti i zdrave ishrane
Prevencija nasilja

Odluka o određivanju lica za zaštitu podataka o ličnosti

Odluku možete pogledati/pročitati ovde : odluka o određivanju lica za zaštitu podataka o ličnosti

Svеtsка nеdеljа dојеnjа 1–7. аvgust 2018. gоdinе i Nаciоnаlnа nеdеljа prоmоciје dојеnjа 1–7. окtоbаr 2018. gоdinе

Dojenje – temelј života”

   Svetska nedelјa dojenja svake godine se obeležava u više od 170 zemalјa sveta kako bi se povećalo znanje i svest o značaju i prednostima dojenja i obezbedila podrška dojenju. Svetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju kako bi se intenzivirale aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmerena na različite teme od značaja za dojenje.
   Zvanični datum Svetske nedelјe dojenja na globalnom nivou je od 1. do 7. avgusta, ali se državama, organizacijama i institucijama predlaže da za obeležavanje i aktivnosti povodom Svetske nedelјe dojenja izaberu najprikladnije datume u njihovim zemlјama. U našoj zemlјi Nacionalna nedelјa promocije dojenja obeležava se 40. nedelјe u godini koja simbolično predstavlјa trajanje trudnoće, a ove godine obeležiće se u periodu od 1. do 8. oktobra pod sloganom „Dojenje – temelј života”.
Cilјevi Svetske nedelјe dojenja 2018. su:
  1. Informisati najširu populaciju o povezanosti pravilne ishrane, bezbednosti hrane, smanjenja siromaštva i dojenja
  2. Učvrstiti praksu dojenja kao temelјa života
  3. Uklјučiti i pojedince i organizacije
  4. Podsticati akciju za prepoznavanje dojenja kao principa pravilne ishrane, prakse koja obezbeđuje bezbednost hrane i smanjuje siromaštvo.
   Dojenje predstavlјa najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbedi zadovolјenje potreba novorođenčeta za pravilnom ishranom. Majčino mleko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i deteta do navršene druge godine. I sastav i količina majčinog mleka prilagođeni su uzrastu deteta i njegovim potrebama. Sisanjem, osim što zadovolјava potrebu za hranom, dete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovolјava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolјi psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije. Dojenje je klјučni faktor preživlјavanja, zdravlјa i blagostanja odojčadi i majki i predstavlјa vitalni deo održivog razvoja i značajnu komponentu globalne akcije okončanja poremećaja uhranjenosti.
   Dojenje nije isklјučiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost. Podršku majkama koje doje moguće je obezbediti na različite načine. Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savetnika za dojenje i podrška prijatelјa, kao i zajednice u celini.
   Brojne aktivnosti u cilјu promocije i podrške dojenja treba da omoguće ostvarivanje cilјa      Svetske zdravstvene skupštine – najmanje 50% isklјučivo dojene dece do 2025. godine. Iako je do sada učinjen značajan pomak, potrebni su dodatni napori kako bi se programi i politike dojenja i ostvarili u praksi. Zato se aktivnosti Svetske i Nacionalne nedelјe dojenja ove godine usmeravaju na:
  1. Prevenciju svih oblika poremećaja uhranjenosti – ovo se odnosi kako na pothranjenost, tako i na prekomernu uhranjenost i gojaznost i posledične hronične nezarazne bolesti. Dvostruko opterećenje društva poremećajima uhranjenosti predstavlјa značajno opterećenje bolestima u dužem vremenskom periodu. Procenjuje se da dojenje smanjuje rizik prekomerne uhranjenosti i gojaznosti za oko 10% u odnosu na ishranu mlečnim formulama. U ekonomski nerazvijenim i slabo razvijenim zemlјama dojena deca imaju 21% niži rizik od smrtnog ishoda u prvoj godini života u poređenju sa decom koja nisu dojena.
  2. Obezbeđenje zdravstveno bezbedne hrane čak i u kriznim periodima – podrazumeva dostupnost zdravstveno bezbedne hrane stanovništvu u svakom trenutku. Na dostupnost utiče više različitih faktora, između ostalog različite krizne situacije kao što su prirodne katastrofe ili ratni sukobi. Globalno je oko 60 miliona raselјenih lica od kojih značajan procenat čine žene i deca u riziku od različitih poremećaja uhranjenosti, a koji mogu imati korist od dojenja.
  3. Smanjenje siromaštva – siromaštvo doprinosi pojavi gladi i pothranjenosti. Dojenje je jedna od najbolјih investicija u globalno zdravlјe: svaki dolar uložen u dojenje daje dobit od 35 dolara!
Postoji obilјe dokaza o koristima dojenja.

Prednosti dojenja za novorođenče/odojče:

  • Obezbeđuje pravilan rast i razvoj
  • Podstiče razvoj i sazrevanje odbrambenog sistema
  • Smanjuje rizik od gojaznosti
  • Podstiče razvoj inteligencije
  • Štiti od mnogih bolesti i infekcija
  • Smanjuje rizik od proliva
  • Smanjuje rizik od pojave alergija
  • Smanjuje rizik od sindroma iznenadne smrti odojčeta.
 
Prednosti dojenja za majku:
  • Pomaže uspostavlјanju emocionalne veze sa detetom
  • Smanjuje krvarenje posle porođaja
  • Doprinosi normalizaciji telesne mase
  • Smanjuje rizik od pojave osteoporoze
  • Smanjuje rizik od pojave malignih obolјenja dojke i jajnika
  • Smanjuje rizik od postporođajne depresije
  • Smanjuje rizik pojave anemije.

Svetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju:

  • rano započinjanje dojenja – prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sataod porođaja
  • isklјučivo dojenje tokom prvih 6 meseci života
  • posle 24. nedelјe neophodno je uz dojenje započeti sa uvođenjem nemlečne dohrane.
   Povodom obeležavanja Svetske i Nacionalne nedelјe dojenja Institut za javno zdravlјe Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” tradicionalno raspisuje konkurs za izbor najbolјih likovnih i literarnih radova za decu predškolskih ustanova i učenike osnovih škola na temu „Dojenje – temelј života”. Cilј konkursa je da se podstakne zdravstvenovaspitni rad u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na temu podrške dojenju kao najoptimalnijem načinu ishrane novorođenčadi i odojčadi. U okviru obeležavanja Svetske i Nacionalne nedelјe dojenja biće organizovana i predavanja, tribine, izložbe na temu dojenja. Cilј aktivnosti kampanje je skretanje pažnje zdravstvene i šire javnosti koliki je značaj dojenja kojim se obezbeđuje najoptimalnija ishrana, pravilan rast i razvoj, zaštita i unapređenje zdravlјa i deteta i majke, kao i ukazivanje na značaj pružanja podrške i pomoći trudnicama, i majkama dojilјama da ostvare uspešno dojenje.

 

Groznica Zapadnog Nila

 

Šta treba znati o groznici Zapadnog Nila
Groznica Zapadnog Nila je infektivno obolјenje iz grupe zoonoza, virusne etiologije, koje se na lјude i životinje prenosi ubodom zaraženog komarca. Virus Zapadnog Nila prvi put je izolovan i identifikovan 1937. godine u slivu Zapadnog Nila, u oblasti Ugande.
Nakon otkrivanja virus se proširio sa Afričkog kontinenta na Bliski istok, delove Azije i Australije, centralnu i istočnu Evropu i Mediteran. Danas je ovaj virus najrasprostranjeniji arbovirus na svetu.
Cirkulacija virusa Zapadnog Nila je prisutna na Evropskom kontinentu od 60-tih godina prošlog veka, ali se povećanje broja obolelih lјudi beleži u poslednje dve decenije i ima tendenciju porasta u budućnosti. Faktori koji su doprineli ovakvoj epidemiološkoj situaciji su klimatske promene, intenzivan međunarodni saobraćaj, širenje uzročnika i vektora na nova geografska područja, češće izlaganje lјudi divlјim životinjama i insektima, promene u mikroorganizmima (rezistencija na antimikrobne lekove, porast virulencije).

 

Rezervoar zaraze
Primarni rezervoar zaraze su  mnoge vrste ptica (gavrani, vrane, svrake, čavke i dr.) kod kojih je infekcija najčešće asimptomatska (bez simptoma bolesti). U endemskim krajevima virus se održava između ptica koje su zaražene i komaraca koji se hrane krvlјu ptica.

Vektor
Glavni vektor groznice Zapadnog Nila je komarac iz roda Culex ali i komarci drugih rodova kao što su:  Aedes, aegypti, Aedes albopictus, Anopheles podložni su zaražavanju. Do sada je virus Zapadnog Nila izolovan kod 43 vrste komaraca.
Komarci se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženog domaćina. Inficirani komarci doživotno prenose uzročnika.

Način prenošenja
Prenošenje infekcije na lјude i druge životinje najčešće nastaje ubodom zaraženog komarca. Komarci se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženih ptica. U retkim slučajevima infekcija može da se prenese putem transfuzije zaražene krvi, transplantacijom tkiva i organa i vertikalno sa majke na dete (transplacentarno i tokom dojenja).
Virus Zapadnog Nila se ne prenosi među lјudima putem kontakta.

Period inkubacije
Simptomi bolesti nastaju 3 do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

Klinička slika
Kod oko 80% zaraženih osoba infekcija protiče asimptomatski. Oko 20% inficiranih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu groznice, glavobolјe, mučnine, povraćanja, ređe se javlјa otok limfnih žlezda ili pojava ospe na koži grudi, leđa ili stomaka. Pomenuti simptomi prolaze u toku nekoliko dana, a u retkim slučajevima mogu trajati i više nedelјa.

Kod jednog obolelog na 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike sa znacima upale mozga (encefalitis) ili upale moždanica i kičmene moždine (meningitis), odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti. Tada u kliničkoj slici, pored groznice i glavobolјe, dolazi do pojave ukočenosti vrata, stupora, dezorjentacije, kome, tremora, konvulzija, mišićne slabosti i paralize. Ovi simptomi mogu da traju nekoliko nedelјa, sa mogućim trajnim neurološkim oštećenjima.

Osetlјivost i otpornost
Osetlјivost na infekciju je opšta, ali osobe starosti preko 50 godina imaju veći rizik za nastanak neuroinvazivnog oblika bolesti. Infekcija dovodi do stvaranja imuniteta.

Laboratorijska dijagnostika
Dijagnoza obolјenja labaratorijski se potvrđuje na osnovu prisustva IgM antitela na virus Zapadnog Nila u serumu i cerebrospinalnoj tečnosti.

Lečenje
Nema specifične terapije protiv groznice Zapadnog Nila. Bolest se obično završava potpunim oporavkom nakon nekoliko nedelјa ili meseci. U slučaju teže kliničke slike, oboleli se hospitalizuje.

M E R E   P R E V E N C I J E

Opšte mere prevencije

•    Najefikasniji način prevencije je sprečiti ubod komarca.
•    Izbegavati izlaganje komarcima u vreme njihove najveće aktivnosti, u sumrak i zoru.
•    Izbegavati područja sa velikim brojem insekata (šume, močvare i dr.).
•    Prilikom boravka u prirodi i na otvorenom koristiti sredstva (repelente) koja odbijaju insekte, na otkrivenim delovima tela.
•     Nositi odeću koja pokriva ruke i noge.
•    U cilјu smanjenja broja komaraca u zatvorenom prostoru koristiti zaštitne mreže na prozorima i zaštitna sredstva (preparate) u vidu tableta, tečnosti i slično.
•    Smanjenje broja komaraca na otvorenom, gde se radi, igra ili boravi, postiže se isušivanjem izvora stajaće vode koja je potrebna za sve faze razvoja komaraca i eliminisanjem mesta na koja se sklanjaju komarci (na taj način smanjuje se broj mesta na koja komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedelјno treba isprazniti vodu iz posuda za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne lјubimce, kanti, buradi, limenki, ukrasnih bazena i dr. Ukloniti odbačene gume i druge predmete u kojima može da se nakuplјa stajaća voda.
•    Sprovođenje sistematskog suzbijanja larvi i odraslih formi komaraca od strane ovlašćenih stručnih službi.

Specifične mere prevencije
    
Vakcina protiv groznice Zapadnog Nila za primenu kod lјudi ne postoji, ali su ispitivanja u toku.